Neisplaćena plata: šta raditi ako vam poslodavac ne isplaćuje platu?

Neisplaćena plata može radnika dovesti u situaciju da ne zna kada će dobiti zarađeni novac niti kojim putem može zaštititi svoja prava. Pitanja se dodatno komplikuju ako poslodavac ne dostavlja obračun, kasni više mjeseci ili tvrdi da trenutno nema sredstava za isplatu.

U ovom vodiču objašnjavamo šta je važno provjeriti kada plata kasni, koja je uloga inspekcije rada, kada se može pokrenuti postupak naplate i zašto ne treba zanemariti rokove za zaštitu prava. Tekst je prvenstveno namijenjen radnicima u Republici Srpskoj, uz osvrt na određene razlike u Federaciji BiH.

1. Šta znači neisplaćena plata?

O neisplaćenoj plati govorimo kada poslodavac radniku ne isplati platu u propisanom ili ugovorenom roku. Problem može postojati i kada je isplaćen samo dio plate ili kada radnik smatra da iznos nije pravilno obračunat.

Važno je razlikovati kašnjenje isplate od spora o samoj visini plate. Za utvrđivanje potraživanja mogu biti relevantni ugovor o radu, kolektivni ugovor, pravilnik o radu, evidencija radnog vremena i raniji obračuni.

2. Šta kaže zakon o isplati plate u Republici Srpskoj?

Prema Zakonu o radu Republike Srpske, plata se isplaćuje u rokovima utvrđenim kolektivnim ugovorom, opštim aktom i ugovorom o radu, najmanje jednom mjesečno, a najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Poslodavac je dužan da radniku uruči pismeni obračun plate u zakonom propisanom roku. Obračun plate ima snagu izvršne isprave, što može biti značajno za ostvarivanje potraživanja kada plata nije isplaćena.

Za konkretan slučaj potrebno je provjeriti koji se propisi primjenjuju, koje primanje radnik potražuje i kakva dokumentacija postoji.

3. Da li ista pravila važe u cijeloj Bosni i Hercegovini?

Ne u potpunosti. Radni odnosi uređeni su različitim propisima u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i Brčko distriktu, a u pojedinim situacijama relevantni su i posebni propisi.

U Federaciji BiH Zakon o radu predviđa isplatu plaće u periodima koji ne mogu biti duži od 30 dana. Kada poslodavac ne isplati plaću u roku ili je ne isplati u cijelosti, dužan je radniku uručiti obračun neisplaćene plaće, koji se smatra izvršnom ispravom.

Zato nije dovoljno primijeniti pravilo iz jednog entiteta na svaki radni odnos u BiH. Mjesto rada, vrsta radnog odnosa i propisi koji se primjenjuju određuju odgovarajući postupak.

4. Koje korake preduzeti kada plata kasni?

Prije pokretanja postupka korisno je utvrditi koji iznos nije isplaćen, na koji period se odnosi i koji dokazi postoje. Radnik može započeti provjerom sljedećih pitanja:

• šta o visini i roku isplate piše u ugovoru o radu i aktima poslodavca,
• da li je dostavljen pismeni obračun plate i odgovara li ugovorenim uslovima,
• koji iznosi su stvarno uplaćeni na račun i kada,
• da li postoji pisano obavještenje poslodavca o razlozima kašnjenja,
• da li je riječ o jednoj plati, više neisplaćenih plata ili sporu o obračunu.

Ova provjera pomaže da se razlikuje nesporan dug od situacije u kojoj je prethodno potrebno utvrditi osnov ili visinu potraživanja.

5. Koju dokumentaciju treba sačuvati?

Dokumentacija može biti važna i kada se spor riješi bez suda i kada bude potrebno pokrenuti formalni postupak. Posebno mogu biti relevantni:

• ugovor o radu i aneksi ugovora,
• platne liste i pismeni obračuni plate,
• bankovni izvodi iz kojih se vidi šta je isplaćeno,
• evidencija radnog vremena, ako je značajna za obračun,
• pisana komunikacija sa poslodavcem o plati i dospjelim obavezama,
• druga dokumentacija koja može dokazivati osnov i visinu potraživanja.

Dokaze treba čuvati u njihovom izvornom obliku. Ako radnik ne posjeduje pojedine isprave, to ne mora automatski značiti da nema mogućnost zaštite prava.

6. Da li od poslodavca treba tražiti pisano izjašnjenje?

Pisani upit može pomoći da se razjasni da li poslodavac priznaje dug, na koji se period kašnjenje odnosi i kada planira isplatu. Korisno je zadržati primjerak zahtjeva i dokaz da je dostavljen.

Međutim, obraćanje poslodavcu ne treba posmatrati kao univerzalan uslov za svaki drugi postupak. Posebno je važno da dopisivanje ne dovede do propuštanja roka za zaštitu prava.

7. Kada se obratiti inspekciji rada?

Inspekcija rada vrši nadzor nad primjenom propisa o radu. U Republici Srpskoj njene nadležnosti obuhvataju, između ostalog, kontrolu obračuna i isplate plata i naknada.

Obraćanje inspekciji može biti relevantno kada poslodavac ne isplaćuje platu, ne dostavlja obračun ili postoje druge okolnosti koje ukazuju na povredu propisa o radu. Inspekcijski nadzor i postupak naplate konkretnog novčanog potraživanja nisu uvijek ista stvar.

U Republici Srpskoj za obraćanje inspektoru rada radi zaštite prava propisani su rokovi, zbog čega je važno provjeriti ih odmah nakon saznanja za povredu prava.

8. Može li radnik pokrenuti radni spor ili tužbu za neisplaćenu platu?

Kada poslodavac ne ispuni obavezu isplate, može se postaviti pitanje sudske zaštite ili drugog odgovarajućeg postupka za ostvarivanje potraživanja.

Prije pokretanja tužbe potrebno je utvrditi osnov i visinu duga, razdoblje na koje se potraživanje odnosi, raspoložive dokaze i procesne rokove. Nisu svi predmeti isti: u jednom slučaju sporan je obračun, u drugom poslodavac priznaje iznos, ali ga ne isplaćuje.

U Republici Srpskoj Zakon o radu predviđa mogućnost obraćanja nadležnom organu radi mirnog rješavanja radnog spora ili podnošenja tužbe, uz uslove koji zavise od vrste zahtjeva i konkretnog postupka.

9. Da li je tužba uvijek neophodna?

Ne nužno. Važno je provjeriti da li radnik već ima dokument koji, prema propisima koji se primjenjuju, može poslužiti kao izvršna isprava.

U Republici Srpskoj pismeni obračun plate ima snagu izvršne isprave. I u Federaciji BiH propisana je izvršnost obračuna neisplaćene plaće. Ipak, mogućnost neposrednog izvršenja zavisi od sadržaja i podobnosti konkretne isprave i drugih procesnih uslova.

Ako takva isprava ne postoji ili postoji spor o samom potraživanju, može biti potrebno prethodno utvrditi pravo u odgovarajućem postupku.

10. Kako se neisplaćena plata može prinudno naplatiti?

Prinudna naplata dolazi u obzir kada postoji odgovarajuća izvršna isprava i kada su ispunjeni procesni uslovi za izvršenje. To, zavisno od slučaja, može biti odgovarajući obračun plate ili sudska odluka.

U postupku izvršenja razmatra se i iz koje imovine odnosno sredstava poslodavca potraživanje može biti namireno. Postojanje izvršne isprave ne garantuje da će naplata uvijek biti brza ili uspješna, naročito ako poslodavac nema raspoloživa sredstva.

11. Koliko dugo radnik može čekati prije nego što zaštiti svoja prava?

Rokovi za pojedine načine zaštite prava i rokovi koji se odnose na novčana potraživanja ne moraju biti isti. Ne treba pretpostaviti da radnik za svaku vrstu zahtjeva ima jednak rok niti da dopisivanje sa poslodavcem automatski zaustavlja njegov tok.

U Republici Srpskoj Zakon o radu propisuje posebne rokove za obraćanje poslodavcu, pokretanje postupka mirnog rješavanja spora, sudsku zaštitu određenih prava i obraćanje inspektoru rada. Za svaku neisplaćenu platu potrebno je posebno provjeriti koji se rok primjenjuje i od kada teče.

Zbog toga je korisno reagovati čim nastupi kašnjenje, umjesto čekati da se dug uveća za više mjesečnih isplata.

12. Šta ako poslodavac tvrdi da nema novca za platu?

Finansijske poteškoće poslodavca ne znače same po sebi da prestaje obaveza isplate zarađene plate. Međutim, od finansijskog stanja poslodavca može zavisiti mogućnost i način stvarne naplate.

Ako je otvoren postupak stečaja ili je račun poslodavca blokiran, mogu se primjenjivati posebna pravila za prijavljivanje i namirenje potraživanja. U takvoj situaciji potrebno je utvrditi status poslodavca, raspoloživu dokumentaciju i odgovarajući postupak.

13. Šta ako je radniku isplaćen samo dio plate?

Djelimična isplata ne znači automatski da je ostatak obaveze prestao. Potrebno je uporediti ugovoreni odnosno pravilno obračunati iznos sa stvarno uplaćenim novcem i utvrditi na koje se mjesece isplate odnose.

Ako poslodavac osporava preostali iznos, značaj mogu imati platne liste, evidencija rada, ugovor i druga dokumentacija na osnovu koje se utvrđuje visina potraživanja.

14. Šta ako poslodavac ne dostavlja obračun plate?

Pismeni obračun je važan zato što sadrži podatke o obračunatoj plati i može biti relevantan za naplatu. U Republici Srpskoj poslodavac je dužan da ga uruči radniku u zakonom propisanom roku.

Ako radnik obračun nije dobio, potrebno je sačuvati druge dostupne dokaze o zaposlenju, radu i ranijim isplatama i provjeriti kako se može utvrditi potraživani iznos.

15. Da li se mogu tražiti i doprinosi i zatezna kamata?

Pored osnovnog duga po osnovu plate, mogu se otvoriti pitanja obračuna i uplate doprinosa, pripadajuće zatezne kamate i drugih novčanih potraživanja. Pravni osnov i način njihovog ostvarivanja ne moraju biti isti.

U Republici Srpskoj nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem doprinosa u nadležnosti je Poreske uprave Republike Srpske. Zato pitanje neisplaćene plate i pitanje neuplaćenih doprinosa mogu zahtijevati različito postupanje pred nadležnim organima.

16. Šta ako je radnik u međuvremenu dao otkaz ili mu je prestao radni odnos?

Prestanak radnog odnosa ne znači sam po sebi da radnik gubi pravo da potražuje ranije zarađenu, a neisplaćenu platu. I nakon odlaska iz firme mogu biti relevantni obračuni, ugovor, dokument o prestanku radnog odnosa i dokazi o izvršenim isplatama.

Potrebno je posebno provjeriti da li je radnik potpisao sporazum ili izjavu koja se odnosi na međusobna potraživanja i kakve pravne posljedice takav dokument može imati.

17. Zašto je važno reagovati na vrijeme?

Ranije postupanje olakšava prikupljanje obračuna, bankovnih izvoda i komunikacije sa poslodavcem. Takođe omogućava da se na vrijeme utvrdi koji postupak dolazi u obzir i da li za njega teče poseban rok.

Odugovlačenje može otežati i dokazivanje visine duga i njegovu naplatu, naročito ako se finansijsko stanje poslodavca u međuvremenu pogorša.

Najčešće greške kada plata nije isplaćena

• oslanjanje isključivo na usmeno obećanje o datumu isplate,
• nečuvanje obračuna plate i bankovnih izvoda,
• pretpostavka da djelimična isplata znači da je dug u potpunosti izmiren,
• miješanje inspekcijskog nadzora sa postupkom prinudne naplate,
• potpisivanje izjave o izmirenju obaveza bez provjere njenog sadržaja,
• propuštanje provjere rokova za odgovarajući oblik zaštite prava,
• pretpostavka da prestanak zaposlenja automatski znači gubitak ranijih potraživanja.

Često postavljana pitanja o neisplaćenoj plati

Da li mogu tražiti platu koju mi poslodavac nije isplatio?

Radnik može zahtijevati isplatu zarađene plate u skladu sa propisima koji se primjenjuju na njegov radni odnos. Za utvrđivanje konkretnog potraživanja važni su ugovor, obračun i dokazi o izvršenim isplatama.

Šta ako plata kasni samo nekoliko dana?

I kraće kašnjenje može biti relevantno ako je istekao propisani ili ugovoreni rok isplate. Potrebno je provjeriti datum dospijeća i dokumentaciju kojom radnik raspolaže.

Da li mogu prijaviti poslodavca inspekciji rada?

Inspekcija rada u Republici Srpskoj nadzire i obračun i isplatu plata. Za obraćanje radi zaštite prava propisani su rokovi, pa je važno provjeriti ih u konkretnom slučaju.

Da li prvo moram poslati zahtjev poslodavcu?

Ne treba pretpostaviti da je prethodni pisani zahtjev poslodavcu uslov za svaki postupak. Način zaštite zavisi od vrste zahtjeva, dostupne izvršne isprave i propisa koji se primjenjuju.

Da li mi je za naplatu neisplaćene plate uvijek potrebna tužba?

Ne u svakoj situaciji. Odgovarajući obračun plate može imati snagu izvršne isprave. Potrebno je provjeriti da li konkretan dokument ispunjava uslove za pokretanje izvršenja.

Mogu li potraživati i kamatu?

Pitanje zatezne kamate zavisi od osnova potraživanja, vremena dospijeća i propisa koji se primjenjuju. Obračun se utvrđuje prema okolnostima konkretnog slučaja.

Šta ako je firma zatvorena ili je u stečaju?

Potrebno je provjeriti pravni status poslodavca i pravila koja uređuju prijavljivanje i namirenje potraživanja. Način postupanja razlikuje se od redovne naplate duga od poslodavca koji posluje.

Da li se ista pravila primjenjuju u Banjoj Luci i Federaciji BiH?

Ne u potpunosti. Za radni odnos u Banjoj Luci u pravilu su relevantni propisi Republike Srpske, dok za radni odnos u Federaciji BiH važe odgovarajući federalni propisi. Nadležnost i primjenjivo pravo određuju se prema konkretnom slučaju.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj. Prava radnika, način naplate i rokovi zavise od primjenjivih propisa, dokumentacije i okolnosti konkretnog radnog odnosa.