Kako funkcioniše nasljedstvo i ostavinski postupak?

Nasljedstvo i ostavinski postupak često otvaraju veliki broj pitanja: ko ima pravo na nasljedstvo, koliko nasljeđuju djeca i bračni supružnik, šta se dešava ako postoji testament, mogu li se naslijediti dugovi i šta učiniti ako se nasljednici ne mogu dogovoriti.

U ovom vodiču objašnjavamo najvažnija pitanja koja se mogu pojaviti nakon smrti člana porodice i tokom ostavinskog postupka. Konkretna prava zavise od činjenica svakog pojedinačnog slučaja i propisa koji se primjenjuju.

1. Šta je ostavinski postupak?

Ostavinski postupak je postupak u kojem se nakon smrti određene osobe utvrđuje ko su njeni nasljednici, šta čini zaostavštinu i koja prava iz zaostavštine pripadaju pojedinim nasljednicima.

Zaostavština može obuhvatati nekretnine, novac, vozila, udjele u privrednim društvima, potraživanja i druga imovinska prava koja su pripadala preminuloj osobi, u skladu sa zakonom.

2. Ko pokreće ostavinski postupak?

Nakon smrti ostavioca pokreće se postupak u kojem se utvrđuju nasljednici i zaostavština. Nasljednici se pozivaju da učestvuju u postupku i daju odgovarajuće izjave.

Ako smatrate da određena imovina nije obuhvaćena postupkom ili da neko lice koje ima nasljedna prava nije uključeno, važno je na to ukazati u toku postupka.

3. Ko ima pravo na nasljedstvo ako nema testamenta?

Kada ostavilac nije ostavio važeći testament, primjenjuju se pravila zakonskog nasljeđivanja. Zakon određuje krug osoba koje mogu naslijediti ostavioca i redoslijed njihovog nasljeđivanja.

Porodični odnos sa ostaviocem zato ima veliki značaj za utvrđivanje prava na nasljedstvo.

4. Koliko nasljeđuju djeca i bračni supružnik?

Djeca i bračni supružnik imaju posebno značajan položaj u zakonskom nasljeđivanju. U Republici Srpskoj oni pripadaju prvom nasljednom redu i, u pravilu, nasljeđuju na jednake dijelove.

Međutim, konkretan nasljedni dio može zavisiti od porodične situacije, postojanja testamenta, imovine koja ulazi u zaostavštinu i drugih okolnosti.

5. Ko su nasljednici prvog, drugog i narednih nasljednih redova?

Zakonsko nasljeđivanje organizovano je kroz nasljedne redove. Postojanje nasljednika bližeg nasljednog reda u pravilu utiče na mogućnost nasljeđivanja osoba iz udaljenijih nasljednih redova.

Zbog toga odgovor na pitanje „ko nasljeđuje?“ nije uvijek moguće dati samo na osnovu jednog porodičnog odnosa. Potrebno je sagledati kompletnu porodičnu situaciju ostavioca.

6. Šta ako je jedno dijete umrlo prije roditelja?

U praksi se često pojavljuje situacija u kojoj je potencijalni nasljednik preminuo prije ostavioca, ali je iza sebe ostavio potomke.

U takvim situacijama potrebno je utvrditi da li i na koji način njegovi potomci stupaju u njegov nasljednopravni položaj.

7. Da li bračni supružnik uvijek ima pravo na nasljedstvo?

Bračni supružnik može imati pravo na zakonsko nasljedstvo, ali njegov konkretan položaj zavisi od okolnosti slučaja.

Posebno je važno razlikovati imovinu koja pripada samom ostaviocu od imovine koja može predstavljati zajedničku imovinu bračnih supružnika. Nije nužno da sva imovina koja je formalno glasila na preminulu osobu predstavlja isključivo njenu imovinu.

8. Da li vanbračni partner ima pravo na nasljedstvo?

Položaj vanbračnog partnera zahtijeva posebnu pravnu analizu i zavisi od propisa koji se primjenjuju, kao i od činjenica konkretnog odnosa.

Ako ste živjeli u vanbračnoj zajednici sa preminulom osobom, nemojte automatski pretpostaviti ni da imate ni da nemate nasljedna prava. Potrebno je provjeriti pravni položaj u konkretnom slučaju.

9. Da li usvojena djeca imaju pravo na nasljedstvo?

Usvojenje stvara značajne porodičnopravne i nasljednopravne posljedice. Konkretan položaj usvojenog djeteta zavisi od vrste i pravnih posljedica usvojenja prema propisima koji se primjenjuju.

10. Šta ako postoji testament?

Testament omogućava osobi da za života odredi kako želi da njena imovina bude raspoređena nakon smrti, u granicama koje propisuje zakon.

Postojanje testamenta ne znači nužno da prestaju sva prava zakonskih nasljednika. U konkretnom slučaju mogu se otvoriti pitanja nužnog dijela, valjanosti testamenta, njegovog sadržaja i načina na koji je sačinjen.

11. Može li roditelj testamentom ostaviti sve samo jednom djetetu?

Ostavilac može testamentom raspolagati svojom imovinom, ali sloboda testamentarnog raspolaganja nije u svim situacijama neograničena.

Određene osobe mogu imati pravo na nužni nasljedni dio. Zato činjenica da neko nije naveden u testamentu ne znači automatski da nema nikakva prava prema zaostavštini.

12. Šta je nužni dio nasljedstva?

Nužni dio predstavlja zakonom zaštićeni dio nasljedstva koji u određenim okolnostima pripada nužnim nasljednicima.

Ako ste testamentom isključeni iz nasljedstva ili vam je ostavljeno manje nego što smatrate da vam pripada, potrebno je provjeriti imate li status nužnog nasljednika i da li postoji osnov za ostvarivanje nužnog dijela.

13. Kako osporiti testament?

Samo nezadovoljstvo sadržajem testamenta nije dovoljno da testament bude nevažeći. Za osporavanje testamenta mora postojati pravno relevantan razlog.

U zavisnosti od okolnosti, mogu biti značajna pitanja sposobnosti ostavioca za sačinjavanje testamenta, njegove stvarne volje, forme testamenta, autentičnosti dokumenta i drugih zakonom propisanih uslova.

Ako postoji sumnja u valjanost testamenta, važno je reagovati pravovremeno zbog mogućih rokova za ostvarivanje prava.

14. Može li se nasljedstva odreći?

Nasljednik se, pod zakonom propisanim uslovima, može odreći nasljedstva. Takva odluka može imati značajne pravne posljedice i ne treba je donositi bez razumijevanja njenog dejstva.

Posebno treba biti oprezan ako postoji vrijedna imovina, dugovi, više nasljednika ili nije poznat kompletan sadržaj zaostavštine.

15. Može li se odreći nasljedstva u korist druge osobe?

Izjave kojima nasljednik ne želi zadržati svoj nasljedni dio mogu imati različite pravne posljedice u zavisnosti od njihove sadržine.

Zato je važno razlikovati potpuno odricanje od nasljedstva od drugih načina raspolaganja nasljednim dijelom.

16. Da li se nasljeđuju dugovi pokojnika?

Nasljeđivanje ne treba posmatrati samo kroz imovinu koju ostavilac ostavlja iza sebe. Zaostavština može biti povezana i sa dugovima i drugim obavezama.

Zbog toga prije donošenja odluke treba pokušati utvrditi postoje li krediti, pozajmice, poreska dugovanja, hipoteke ili druga potraživanja prema ostaviocu.

17. Šta se dešava sa kreditom nakon smrti?

Postojanje kredita zahtijeva provjeru konkretnog ugovora, preostalog duga, eventualnog osiguranja kredita i drugih relevantnih okolnosti.

Ne treba automatski pretpostaviti ni da kredit nestaje smrću korisnika kredita niti da član porodice mora iz vlastite imovine odmah nastaviti plaćanje obaveza.

18. Šta se dešava sa hipotekom na naslijeđenoj nekretnini?

Ako je nekretnina opterećena hipotekom ili drugim teretom, nasljeđivanje nekretnine samo po sebi ne znači da teret prestaje.

Prije donošenja odluke o nasljedstvu korisno je provjeriti zemljišnoknjižno stanje nekretnine i postojeće terete.

19. Kako se dijeli kuća ili stan između nasljednika?

Kada više osoba naslijedi istu nekretninu, svaki nasljednik može steći odgovarajući suvlasnički dio.

Nasljednici se mogu dogovoriti o načinu podjele ili daljem raspolaganju nekretninom. Ako dogovor nije moguć, mogu se otvoriti pitanja razvrgnuća suvlasništva i drugih odgovarajućih postupaka.

20. Može li jedan nasljednik prodati svoj dio nekretnine?

Nasljedni dio i suvlasnički dio na konkretnoj nekretnini nisu uvijek ista pravna stvar. Mogućnost raspolaganja zavisi od faze postupka i pravnog statusa imovine.

Prije prodaje ili drugog raspolaganja potrebno je utvrditi šta je tačno naslijeđeno i da li su vlasnički odnosi uredno evidentirani.

21. Šta ako naslijeđena nekretnina nije uknjižena?

U praksi se često pojavljuju nekretnine kod kojih zemljišne knjige, katastar i stvarno stanje nisu potpuno usklađeni.

Takva situacija ne znači nužno da imovina ne može biti predmet nasljeđivanja, ali može zahtijevati dodatnu dokumentaciju i posebne postupke radi uređenja vlasničkog stanja.

22. Šta ako se nasljednici ne mogu dogovoriti?

Neslaganje može postojati oko toga ko je nasljednik, koja imovina pripada zaostavštini, koliki dio kome pripada, da li je testament valjan ili kako treba podijeliti konkretnu imovinu.

Ako se u ostavinskom postupku pojavi spor o činjenicama ili pravima od kojih zavisi odluka, određena pitanja mogu zahtijevati rješavanje u odgovarajućem sudskom postupku.

23. Šta ako jedan nasljednik živi u inostranstvu?

Život u inostranstvu sam po sebi ne znači gubitak nasljednih prava.

Međutim, udaljenost može otvoriti praktična pitanja dostavljanja dokumenata, davanja izjava, zastupanja i učešća u postupku. U određenim situacijama nasljednika može zastupati punomoćnik.

24. Šta ako je imovina pronađena nakon završetka ostavinskog postupka?

Dešava se da se nakon pravosnažnog okončanja ostavinskog postupka pronađe nekretnina, novac, potraživanje ili druga imovina za koju se ranije nije znalo.

Takva naknadno pronađena imovina može zahtijevati dodatno postupanje kako bi se utvrdilo kome pripada.

25. Koliko traje ostavinski postupak?

Trajanje postupka zavisi od okolnosti konkretnog predmeta. Jednostavan slučaj u kojem su nasljednici poznati, dokumentacija uredna i nema spora može biti riješen znatno brže od predmeta u kojem postoji testament, veliki broj nasljednika, imovina u različitim mjestima ili spor između stranaka.

Zbog toga nije moguće unaprijed dati univerzalan rok koji važi za svaki ostavinski postupak.

26. Da li mi je potreban advokat za ostavinski postupak?

Angažovanje advokata nije u svakoj jednostavnoj ostavini nužno. Međutim, pravna pomoć može biti posebno korisna kada postoji testament, spor među nasljednicima, nužni dio, dugovi, vrijedne nekretnine, neuređeni vlasnički odnosi ili imovina u više država.

Advokat može pomoći u analizi dokumentacije, utvrđivanju pravnog položaja, sastavljanju podnesaka i zastupanju u postupku.

Koju dokumentaciju treba pripremiti?

Potrebna dokumentacija zavisi od konkretnog slučaja, ali mogu biti značajni:

• podaci i dokumentacija o nekretninama,
• zemljišnoknjižni i katastarski podaci,
• ugovori i druge isprave o vlasništvu,
• podaci o bankovnim računima i štednji,
• podaci o vozilima,
• testament, ako postoji,
• podaci o kreditima i drugim dugovanjima,
• dokumentacija o udjelima u privrednim društvima,
• druge isprave koje mogu dokazivati imovinu ili određena prava.

Najčešće greške kod nasljeđivanja

• dati nasljedničku izjavu bez razumijevanja njenih posljedica,
• pretpostaviti da testament automatski rješava sva pitanja,
• zanemariti moguće dugove ostavioca,
• ne provjeriti zemljišnoknjižno stanje nekretnina,
• ne prijaviti svu poznatu imovinu,
• izgubiti dokumentaciju koja dokazuje vlasništvo ili druga prava,
• predugo odlagati rješavanje spora između nasljednika.

Često postavljana pitanja o nasljedstvu

Ko nasljeđuje ako nema testamenta?

Ako nema važećeg testamenta, nasljednici se određuju prema pravilima zakonskog nasljeđivanja i odgovarajućim nasljednim redovima.

Da li dijete može biti potpuno isključeno iz nasljedstva?

Čak i kada dijete nije navedeno u testamentu, potrebno je provjeriti da li ima prava koja proizlaze iz pravila o nužnom nasljeđivanju i postoje li druge okolnosti relevantne za konkretan slučaj.

Da li moram prihvatiti nasljedstvo?

Nasljednik može imati mogućnost odricanja od nasljedstva, ali prije davanja izjave treba razumjeti njene pravne posljedice.

Da li nasljeđujem dugove roditelja?

Postojanje dugova ostavioca je relevantno za nasljedni postupak. Obim odgovornosti nasljednika potrebno je procijeniti prema pravilima koja se primjenjuju na konkretan slučaj.

Šta ako se ne slažem sa drugim nasljednicima?

Neslaganje ne mora značiti da morate prihvatiti prijedlog drugih nasljednika. Ako postoji pravni spor, može biti potrebno njegovo rješavanje u odgovarajućem postupku.

Šta ako ne znam svu imovinu koju je pokojnik imao?

Potrebno je pokušati utvrditi sadržaj zaostavštine na osnovu dostupne dokumentacije i evidencija. Ako se dodatna imovina pronađe kasnije, može postojati mogućnost naknadnog postupanja.

Može li se testament osporiti?

Može postojati osnov za osporavanje testamenta ako nisu ispunjeni zakonski uslovi njegove valjanosti. Samo nezadovoljstvo sadržajem testamenta nije dovoljno.

Šta ako živim van BiH?

Život u inostranstvu ne znači automatski gubitak nasljednih prava. U zavisnosti od slučaja moguće je organizovati zastupanje i preduzimanje potrebnih pravnih radnji.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja pravni savjet za konkretan slučaj. Prava nasljednika, tok postupka i primjenjivi propisi zavise od nadležnosti i činjenica konkretnog predmeta. Za procjenu konkretnog slučaja potrebno je pregledati relevantnu dokumentaciju i važeće propise.